Rovinj Rovigno

Rovinj do kraja Srednjeg vijeka

Prvo pominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu "Cosmographia" ravenskog Anonimusa. Djelo, iz VII.st., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na V.st. iz čega rovinjski kroničar Benussi zaključuje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do V.st.
Okolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena već u prapovijesnom razdoblju - brončanom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali sa Grcima i Etrušćanima. Najnoviji slučajni nalazi ukazuju na postojanje života već na prijelazu iz II. u I. milenij  na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.
Nakon mirne vladavine rimskog carstva a pred navalama Visigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnošću, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put pominje po Pliniju starijem a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici VIII.st.
Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretljana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).
Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlašću Longobarda a potom pod franačkom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi veći dio autonomije starih rimskih municipija, međutim kao važan grad, o čemu govori činjenica da kao castrum sudjeluje 804.g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za određene olakšice.
S morske je strane bio zaštićen klisurastim stijenama a sa strane kopna čvrstim bedemima. Usprkos kamenim fortifikacijama bio je, kao i ostali gradovi u Istri, više puta opustošen i spaljen. Istra, kao most između Apeninskog i Balkanskog poluotoka bila je velikim civilizacijama Zapada i Istoka vrlo interesantna u stjecanju primata. Karlo Veliki priznaje upravu akvilejskog patrijarha, te 966.g. Rovinj bude pripojen porečkoj biskupiji iako je, prema crkvenoj organizaciji, prethodnih stoljeća pripadao pulskoj diocezi.
Istrom su u X. i XI.st. vladale moćne njemačke feudalne obitelji koje su blagonaklono gledale na političko-ekonomsko jačanje Venecije.
Gradska uprava, koju su činili Savjet građana i Skupština, na čelu s konzulom, bori se za autonomiju i biva opozicija feudalnom i crkvenom suverenu akvilejskom patrijarhu, pod čijom je vlašću od 1208., s jedne strane, i sve jačoj sili s mora Veneciji, s druge strane.
Rovinj se priklanja čas jednoj, čas drugoj sili zavisno o povlasticama koje ova nudi. Godine 1188. Rovinj sklapa s Dubrovnikom ugovor Renovatio pacis kojim se obje strane obvezuju na trgovanje i razmjenu dobara.
 
U XIII.st. Rovinj se u više navrata sukobljava sa zapadnim istarskim gradovima, Piranom i Koprom. Serenissima jača želeći sjeverni Jadran pretvoriti u Mletački zaljev a Istru u svoj štit. Rovinj je uz ostale istarske gradove ocijenio da će ta jaka morska sila biti zaštitnica njegovih trgovačkih i pomorskih interesa, te se, slijedeći primjer Poreča, Novigrada i Umaga, godine 1283. priklonio Veneciji.
I tu započinje dugo vrijeme vladavine Mletaka. Mletačka republika prividno daje komunalnu slobodu ali zadržava pravo nominacije podestata u čijoj su nadležnosti bili crkveni, politički, administrativni, trgovački i ostali poslovi. Podestat je naravno bio Mlečanin, te je Rovinju ograničena samouprava i samo je malom broju povlaštenih obitelji omogućeno sudjelovanje u vijeću građana. Suci, koje je izabralo vijeće, uz podestata vršili su civilnu i krivičnu vlast.
Društvena podjela je jednostavna. Stanovništvo se dijeli na plemiće i pučane nobili et popolani. Ta je podjela bila temelj svih municipijskih oblika uprave: Savjeta i Skupštine. S vremenom Savjet je ograničen samo na nekoliko plemićkih obitelji koje u nj ulaze nasljednim pravom. Mandat podestata ili pretora je trajao godinu, potom dvije a od 1306.g. 16 mjeseci a postavlja ga Mletački senat. Rovinj je već početkom XV.st imao svoj statut podijeljen u tri knjige: prva se odnosi na organizaciju uprave, druga uređuje građansko-pravne odnose, posjede, zemljišta, stoku, ispašu, a treća prekršaje, kazne, poreze.
Mletačka je privreda bila uglavnom trgovačka, pa je i u Rovinju, rastom robne razmjene, došlo do tipičnih urbanih promjena. Uz već postojeće ribare i ratare pojavljuju se zanatlije, trgovci, mornari. U XIV.st. osnivaju se prve bratovštine: posjednika i poljoprivrednika, mornara, kamenorezaca, udruženje ribara i sl. Pomorstvo se naglo razvilo, dolazi do takmičenja gradova pa čak i oružanih sukoba. Venecija se sukobila sa Genovom, koja je 1379.g. opustošila i osvojila Rovinj. Čak su iz sarkofaga oteli kosti zaštitnice koje su 1401. vraćene.
Središnja je Istra u posjedu goričkih grofova i 1374. potpada, kao Pazinska grofovija, pod vlast Habsburgovaca. Interesi dviju velikih sila se prelamaju te često dolazi do sukoba.
Srednji vijek donosi još jednu veliku nesreću kugu. Rovinj, međutim zbog povoljne klime biva djelimice pošteđen.

 

Turistička zajednica grada Rovinja Rovigno
Pina Budicina 12
52210 Rovinj
Tel.: ++385/52/811-566
Tel.: ++385/52/813-469
Fax: ++385/52/816-007
tzgrovinj@tzgrovinj.hr

Copyright Turisitčka zajednica grada Rovinja 2001-2012. Sva prava pridržana. Mobile site

Info za iznajmljivače Natječaji, pozivi, obavijesti
Video Rovinj
Panoramska šetnja
Karta grada
Vremenska prognoza
Preračunavanje tečaja